EU u BiH o mostarskim kolektorima - Trebaju se pokrenuti i lokalne vlasti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U samo devet godina Europska unija je osigurala Bosni i Hercegovini 110 milijuna eura podrške u oblasti okoliša.

No vidi li se gdje je otišao taj novac i jesu li Europske vlasti zadovoljne kako BiH upravlja okolišem upitali smo Delegaciju EU u BiH.

''Europska unija je osigurala značajnu podršku Bosni i Hercegovini u naporima na usklađivanju s pravnom stečevinom EU i relevantnim standardima s ciljem unaprjeđenja u oblasti okoliša. Ukupna podrška EU u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) za period 2007. do 2016. premašila je 110 milijuna eura u oblasti okoliša, uključujući pomoć u izgradnji kapaciteta relevantnih vlasti i aktera te ulaganja u infrastrukturu, prvenstveno u oblastima upravljanja vodama i otpadom'', rečeno je za Bljesak.info iz Delegacije EU u BiH.

BiH bez strategije i plana za bolju kvalitetu vode

Što se tiče kvalitete vode, kazali su, još uvijek ne postoji dosljedna i usklađena strategija za cijelu zemlju, kao ni planovi ulaganja u upravljanje vodama koji bi uključivali provedbeno zakonodavstvo i nadzor.

''Među preostalim pitanjima je i održivost ulaganja u vodoopskrbu i upravljanje komunalnim otpadnim vodama. Potrebno je usvojiti i konkretne planove za provedbu zakonodavstva EU u oblasti pitke vode, komunalnih otpadnih voda i upravljanja rizicima od poplava. Vodovodi, kao komunalna poduzeća, uglavnom ne ostvaruju dovoljne prihode koji bi im omogućili da budu samoodrživi, dok prosječni nivoi prihoda od vodnih tarifa ne pokrivaju operativne troškove i troškove održavanja, što onda zahtijeva transfere i subvencije iz budžeta općina/gradskih uprava'', smatraju iz delegacije EU u BiH.

Pružanje javnih usluga ugroženo je u mnogim općinama/gradovima u BiH zbog niza institucionalnih, pravnih, operativnih i financijskih nedostataka.

Potrbna je podrška BiH vlasti

''Stoga je potrebna puna podrška domaćih vlasti na svim nivoima za poboljšanje institucionalnog i regulatornog okvira za usluge vodosnabdijevanja. EU je pružila podršku u rješavanju pitanja iz ove oblasti u okviru pomoći iz programa IPA 2011 (projekat „Izgradnja kapaciteta u sektoru voda“), a dalja podrška planira se u okviru IPA 2020'', kažu iz EU u BiH.

Inače, kako su pojasnili u okviru IPA-e, EU je osigurala značajnu podršku za unaprjeđenja u oblasti upravljanja vodama i otpadnim vodama u iznosu od oko 70 milijuna eura te u oblasti upravljanja otpadom sa gotovo 13 milijuna eura.

''Ova pomoć ima za cilj da osigura nastavak usklađivanja s pravnom stečevinom EU u vezi s vodom i otpadom, uključujući usklađenost s relevantnim direktivama EU kojima se utvrđuju standardi u odgovarajućim oblastima'', pojasnili su nam iz delegacije EU BiH.

Infrastrukturna ulaganja, kažu, posebno imaju za cilj osigurati poštivanje direktiva o velikim investicijama u oblastima upravljanja vodama, kao što su Direktiva o prečišćavanju komunalnih otpadnih voda (91/271/EC) i Direktiva o pitkoj vodi (98/83/EC), te u oblasti upravljanja otpadom, Direktiva o odlagalištima otpada (99/31/EC).

Zapelo na bh. vlastima

''EU je podržala izradu strateških dokumenata, uključujući konkretne planove za provedbu direktiva za ove propise koji zahtijevaju značajna ulaganja, a kako bi se omogućilo BiH da sistematski odgovori na zahtjevne uvjete i postigne odgovarajuće standarde. Međutim, vlasti u BiH ih još uvijek nisu usvojile'', kažu iz EU u BiH.

U oblastima upravljanja vodama i otpadom, kažu iz Delegacije EU u BiH, provedene su značajne infrastrukturne investicije u suradnji sa međunarodnim financijskim institucijama, pri čemu su bespovratna sredstva EU pratila kredite međunarodnih financijskih institucija i to:

- u oblasti upravljanja vodama/otpadnim vodama: izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Živinicama, Mostaru, Sarajevu, Bihaću (provedeno u suradnji sa Svjetskom bankom i KfW-om) te postrojenja za prečišćavanje u Bijeljini (provedeno u suradnji sa EBRD-om), kao i poboljšanja u sistemima vodovoda i kanalizacije u različitim lokalnim samoupravama u Bosni i Hercegovini (provedeno u suradnji sa EIB-om i EBRD-om).

- u oblasti upravljanja otpadom: sanacija/proširenje/zatvaranje deponija u Sarajevu, Banjoj Luci, Bosanskoj Krupi, Srebreniku i Mostaru (postrojenje za reciklažu).

Osvrćući se na Grad Mostar, koji kasni s izgradnjom i puštanjem u rad kolektora, odnosno pročistača otpadnih voda, iz EU su rekli da Lokalna vlast treba osigurati pružanje kvalitetnih javnih usluga stanovništvu.

Trebaju se pokrenuti i lokalne vlasti u Mostaru

''Projekt izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Mostaru zajednički su financirali Europska unija, SIDA i Svjetska banka. Doprinos EU iznosio je 5 miliona eura (u okviru IPA 2010) i proveden je putem administrativnog sporazuma sa Svjetskom bankom. Nakon značajnih kašnjenja, izgradnja je završena u januaru 2017. godine, s tim da nadležne lokalne vlasti (Grad Mostar, JP „Vodovod“ Mostar) još uvijek nisu preuzele postrojenje. Lokalne vlasti u Mostaru trebaju osigurati operativnu i regulatornu sposobnost kako bi se osigurala održivost ovakvih investicija i pružanje kvalitetnih javnih usluga stanovništvu'', poručili su iz Delegacije EU u BiH.

Europska unija, poručuju, kontinuirano prati napredak BiH u oblasti okoliša, kroz stalni dijalog s BiH, odnosno kroz relevantne pododbore u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te redovno izvještavanje, uključujući godišnje izvještaje Europske komisije, kao i u okviru Mišljenja Europske komisije o zahtjev BiH za članstvo.

''EU također održava dijalog s organizacijama civilnog društva aktivnim u oblasti okoliša, radi osiguranja dosljednog pristupa kod podrške u poštivanju principa i zahtjeva EU s ciljem napretka u ovom sektoru. Pomoć EU sektoru okoliša u BiH i dalje se nastavlja u dva pravca, kroz pomoć u izgradnji kapaciteta te ulaganja u infrastrukturu. IPA 2018. - 2020. predviđa dalju podršku upravljanju vodom i otpadom i horizontalnim pitanjima,za koje će biti raposijeljeno 24 milijuna eura'', poručili su iz EU.